Možemo li sami koračati životom? Ili su nam potrebni drugi ljudi i priroda?

Čovjek je dio društva, ali i neraskidivog lanca prirode. U suradnji s blogom Čitaj knjigu donosimo preporuke tri nova naslova koji se bave ovom tematikom, a sve ih možete pronaći u našim knjižarama, kao i u našoj internetskoj trgovini, na popustu od 10 posto

U vrijeme kada više nego ikada boravimo u prirodi okruženi kukcima, biljkama i najdražim ljudima, često je doživljavamo intenzivnije nego inače. Nemamo kontrolu nad onime što ona čini, a to nas potiče na razmišljanje o tome koliko je snažna veza prirode i čovjeka, što bi se dogodilo kada bi se ona drastično promijenila, ali i o tome da smo svi mi dio neraskidivog lanca. Često nam priroda pomaže u razmišljanju i o odnosima koje imamo s drugim ljudima, ali i o smislu vlastitog života.

Zato u suradnji s blogom Čitaj knjigu donosimo preporuke tri nova naslova koji se bave navedenim temama, a sve ih možete pronaći u našim knjižarama diljem Hrvatske, kao i u našoj internetskoj trgovini (http://www.hocuknjigu.hr/naslovnica/citaj-knjigu-preporuka-mjeseca-kolovoza), na popustu od 10 posto.

Maja Lunde: Povijest pčela 

 Jeste li znali da pčele i ljudi surađuju više od 9 tisuća godina? Pčele oprašuju oko tri četvrtine biljaka koje ljudima služe kao izvor hrane. Da nestane pčela, nestalo bi i ljudi. Taj je fenomen u posljednjem desetljeću počeo intrigirati javnost i znanstvenu zajednicu, a njime se pozabavila i norveška autorica Lunde. Donoseći nam tri različita povijesna okvira kao scenu radnje svog romana, upoznaje nas s tri različite obitelji čije su sudbine vezane uz pčelarstvo. Godine 1892. Wlliam pati od depresije iz koje ga izvlači upravo gradnja košnice, 2007. George se teško miri s time što njegov sin želi postati pisac, a ne naslijediti obiteljski posao pčelarstva, dok u 2098. godini upoznajemo Tao, ženu koja s tisućama drugih ljudi oprašuje nepregledna polja jer pčela više nema.  A tada nestane njezin sin...

Sándor Márai: Knjiga o travama 

Uskom vezom čovjeka i prirode bavi se i Knjiga o travama napisana davne 1943. godine. No ovaj put ne u obliku romana, nego proznih zapisa koji su svojevrsne upute za život. Putem 202 fragmenta ovaj se vrsni mađarski autor i novinar dotiče filozofskih misli, polazeći od stoicizma, antičke filozofske škole, čiji su najpoznatiji pripadnici bili Marko Aurelije, Seneka i Epiktet. Stoici su čvrsto vjerovali u to da mudar čovjek mora živjeti u skladu s prirodom i vlastitim razumom, što su vidjeli kao jedini mogući put za postizanje mira duše.

Márai piše gotovo svojevrsni nastavak stoičke misli, no pritom nije nimalo romantičnog pogleda na svijet. On jasno, izravno i britko pojedincu pruža upoznavanje samoga sebe. To naziva „najvećim putovanjem i najstrahotnijim otkrićem“. Čitajući ove retke, upoznat ćete bolje samog sebe, shvatiti zašto se ponašate na određeni način, još jednom uvidjeti da ne možemo bez prirode te ćete dobiti i pokoji recept koji će poboljšati vaše zdravlje. Neupitno će izazvati jake emocije, ali i dati onaj potrebni „udarac“ da se zapitamo što je u životu zaista važno.

Benedict Welles: Kraj samoće 

Jake emocije zasigurno neće izostati ni prilikom čitanja obiteljske sage proizašle iz pera mladog njemačkog autora. Pratimo razvoj likova braće Julesa, Martyja i Liz koji su odrastali u idiličnim uvjetima sve dok smrt njihovih roditelja nije zauvijek promijenila dječje živote. Svo troje smješteni su u internat, a iako su do tada bili vrlo povezani, to se mijenja te nakon niza godina među njima ne postoji ništa više od zajedničkih gena. Njihovu nam priču pripovijeda Jules. Upravo on želi pronaći svrhu života i pronaći najboljeg prijatelja, prisjećajući se savjeta koji mu je otac dao prije smrti. Čini se da to polako počinje nalaziti u djevojci Alvi, ali njegova potraga nipošto nije gotova. Srećom, sve nam to autor ne daje na srcedrapajući i pretjerano romantičan način, nego pomalo nalik spomenutom Máraiju – iskreno, jednostavno, s promjenama kao jedinom konstantom, bez utopijskih ideja. Sve to ovaj roman čini jednim od najboljih u suvremenoj njemačkoj, pa i svjetskoj prozi.