Sažetak knjige

Kao zaljubljenik u estetsku formu, larpurlartist i poklonik svjetske kulture Mato� je u svojim umjetni�kim �anrovima stvorio univerzalne estetske oblike onkraj povijesnih stilova u kojima je pisao i ideja koje je zastupao. Ono �to je doista �udno, pa i fascinantno, to je zarazna privla�nost Mato�evih ideja i misli koje je izricao u nefikcionalnim �anrovima - putopisima i feljtonima, esejima, knji�evnim i drugim kritikama, polemikama, pismima i bilje�nicama. Jedan je razlog privla�nosti Mato�evih ideja i misli u njemu samome. Mato� je i kao felj-tonist i publicist bio umjetnik, i to umjetnik kalamburne polemike, humora, jezi�nih igara i karikature, a sve po na�elu, kako je i sam istaknuo, da se bolje novinarstvo ve� stopilo s literaturom. Kao zabrinuti domoljub i kulturni Europljanin pisao je o svim temama onodobne hrvatske zbilje i moderne civilizacije, od nerije�enoga nacionalnog pitanja Hrvatske na izdisaju Austro-Ugarske Monarhije, gospodarskih i dru�tvenih problema do znanstveno-tehnolo�kih dostignu�a, feminizma, �porta, mode i ekolo�kih pitanja. Mato�ev najdra�i discipulus Ujevi� rekao je o svome u�itelju: Ne bija�e mislilac, ali bija�e ne�to daleko bolje od toga kako je nestalna stvarnost bolja od ukru�ene ideje. Mato� nije stvarao ukru�ene ideje, nego umjetni�ke slike - imagolo�ke konstrukte. U svojim mislima i idejama Mato� je tvorac modernoga hrvatskoga kulturnog imaginarija - carstva slika o svim pojavama nacionalnoga �ivota i mentaliteta, europske kulture i civilizacije, rodnih odnosa i ljudske naravi. Bili su to lucidni uvidi, �esto stereotipi, od kojih su mnogi u optjecaju i danas. Drugi je razlog privla�nosti Mato�evih ideja i misli u nama. Mi smo se u mnogim sferama politi�koga, dru�tvenoga i kulturnoga �ivota vratili u Mato�evo doba. Mato� je �ivio i pisao u doba prve globalizacije, liberalnoga kapitalizma i nadnacionalne zajednice Austro -Ugarske Monarhije. Mi �ivimo u doba druge, jo� izazovnije globalizacije, ultraliberalnoga kapitalizma i nove nadnacionalne zajednice Europske unije. Mnoga pitanja o kojima je Mato� raspravljao danas se postavljaju �e��e nego u njegovo doba. Tako su Mato�eve misli i ideje dobile na po�etku 21. stolje�a �ar za�udne aktualnosti. Ve� sto godina poklonici Mato�eve umjetnosti poku�avaju odgovoriti na pitanje u �emu je tajna jednoga od najve�ih pisaca hrvatske knji�evnosti. Po Ivi Andri�u Mato� je gospodar rije�i, po Stanislavu �imi�u on je pravio vrijeme, a ne vrijeme njega, po Albertu Bazali bio je dosljedan samo u nedosljednosti. Mato� je sam o sebi rekao da je on prvi hrvatski pisac koji je od svoga �ivota napravio roman, umjetni�ko djelo, kao da sam sebe slikam. Mo�da je upravo u tome �udesnom spoju umjetnosti i biografije, visokih estetskih standarda i nepotkupljivoga novinarstva, dosljednoga hrvatstva i kulturnoga europejstva neodoljiva privla�nost i aktualnost magi�noga trigrama hrvatske knji�evnosti - A. G. M. -a. Krle�a je pisac. Mato� je legenda i mit. O tome svjedo�i i ova knji�ica - citatna bisernica.