Sažetak knjige

Mihaela Erceg smjestila je vrijeme radnje svog romana „Jubav kontra sili“ na prijelaz između 17. i 18. stoljeća. Mjesto radnje podjednako je inspirativno i prijelomno – kamenolom na Braču, gdje se susreću svjetska slava bračkog mramora i otočka izoliranost u kojoj žive ukorijenjeni, snažni individualci osebujnih talenata. U bračku luku pristaje američki jedrenjak i s njega se iskrcava izaslanik koji želi naručiti blistavo bijeli brački mramor za palaču američkog predsjednika. Prati ga kći i njezina ropkinja crne boje kože, kakva na otoku još nije viđena… Roman „Srce nije kamen“ Mihaele Erceg jedan je od avanturističkih povijesnih romana koji preispituju ljudski faktor u povijesnim događajima. Upečatljive početne koordinate romana zaoštravaju pažnju publike i povećavaju očekivanja koja autor ne smije iznevjeriti, a Mihaela Erceg i u svom drugom romanu s lakoćom dokazuje originalnost i nepredvidivost u povijesnoj fikciji o srazu civilizacija. Mihaela Erceg crtala je karikature u rubrici iŠtorija u 24sata, što je rezultiralo nadahnućem za povijesni roman smješten na jednoj od mitskih, a literarno potpuno neiskorištenih hrvatskih lokacija – svjetski poznati brački kamenolom u Pučišćima. Za autoricu iŠtorije povijest je otvorena knjiga i zato radnju svog romana smješta na Brač u vrijeme gradnje američke Bijele kuće, poigravajući se s vremenskim kontinuitetom, što joj daje dodatnu dimenziju romanu. Mihaela Erceg i kao spisateljica zadržava obilje ideja i duhovitost koju demonstrira u karikaturi, uz eksplozivnost inspiracije i živopisne opise. Fabulu razvija brzo, krupnim potezima s naglašenim humorom i lokalnim govorom. Njezini junaci velika srca osvajaju svojim jednostavnim posebnostima i dalmatinskim temperamentom. Kao i u njezinu romanu prvijencu „Ako prođe, prođe“, (Beletra, 2022.), koji je objavila s navršenih 25 godina, pozitivci Mihaele Erceg svojom dobrotom ispravljaju nepravdu svijeta i uspostavljaju vlastiti vrijednosni sustav. Dok je u prvom romanu Mihaele Erceg u fokusu bilo prijateljstvo, filozofski motiv drugog romana je nada.